Politika Hrvatske

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Republika Hrvatska
Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Hrvatske
Ustav Ustav Hrvatske Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina Zakon Hrvatske
Izvršna vlast Predsjednik (spisak) Zoran Milanović (SDP HR) Vlada Premijer Andrej Plenković (HDZ) Državna uprava
Zakonodavna vlast Sabor Predsjednik Gordan Jandroković (HDZ) Ombudsman
Sudska vlast Vrhovni sud Ustavni sud Državno odvjetništvo Državno sudbeno vijeće
Izbori i referendumi Izbori: Predsjednički: 2009 2014 2019. Parlamentarni: 2012 2016 2020. Lokalni: 2009 2013 2017. Evropski parlament: 2013 2014 2019. Referendumi: 1991. (nezavisnost) 2012. (pristupanje u EU) 2013. (ustavna definicija braka) Političke sranke
Administrativna podjela Županije Gradovi Općine
Vanjska politika Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman (HDZ) Diplomatska predstavništva Hrvatske u svijetu Proces pristupanja Hrvatske u EU Proces pristupanja Hrvatske u NATO Politika Evropske unije
Portal: Politika
p r u

Republika Hrvatska je po svom državnom uređenju republika, s demokratski izabranim parlamentom - Hrvatskim saborom kao najvišim predstavničkim tijelom građana, i predsjednikom Republike kao državnim poglavarom.

Republika Hrvatska proglasila je svoju samostalnost i nezavisnost na osnovu Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Hrvatski sabor donio 25. juna 1991. Ustavnoj odluci o suverenosti i samostalnosti RH prethodio je referendum od 19. maja 1991. godine, na kojeg je izašlo 83,56% birača, a za suverenu i samostalnu Hrvatsku izjasnilo se 94,17 % birača. Međutim, proces razdruživanja od SFRJ je nakratko prekinut zbog tromjesečnog moratorija međunarodne zajednice (7. jula 1991.) Dana 7. oktobra 1991. godine raketirani su Banski dvori, ondašnje sjedište predsjednika Republike. To je bio izravan povod da Hrvatski sabor 8. oktobra donese Odluku o raskidu svih državno-pravnih veza na osnovu kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama sačinjavala dosadašnju SFRJ. Tog dana je Hrvatska kao slobodna i samostalna država preuzela punu ustavnu vlast, a parlamenti i vlade svih država pozvani su da prihvate i priznaju taj čin slobodne volje hrvatskog naroda.